Srednjevjekovna utvrda Čazma

Čazma je od 13. do 16. stoljeća bila pomoćno središte zagrebačke biskupije koja je obuhvaćala dobar dio Hrvatske. Čazmanska srednjevjekovna utvrda nalazi se na središnjem trgu čazmanskoga kaptola, a danas su vidljivi samo ostaci zidina.

Inače riječ je o brežuljkastom uzvišenju četvrtastog oblika s umjetno dotjeranim rubovima (100 m zapadno od župne crkve sv. Marije Magdalene), mjestu na kojemu se nekada nalazio kaštel, a možda i biskupska palača. Nije isključeno da je palača bila utvrđena zidinama i kulama izgrađenima u vrijeme građanskoga rata između nadvojvode Ferdinanda i vojvode Zapolje (vlaški knez), čiji je ban bio Šimun Bakač de Erdedy (1530. – 1534.) i čije je sijelo bilo na tom prostoru: “ex castro meo Chasmensi”. Kaštel je oblikom bio tlocrtno pravilna pačetvorina s kulama na uglovima. Takva arhitektonska struktura upućuje na renesansnu koncepciju čiji je inicijator, po svoj prilici, Šimun Erdedy. Danas se na mjestu gradine nalazi zgrada bivše satnije Vojne krajine izgrađene nakon obnove i utvrđivanja Čazme između 1604. i 1610. (danas Zavičajni muzej) kako područje zapadno od Ilove nisu smatrali dovoljno sigurnim, nisu ga ni naseljavali. Stoga su Čazmu 1565. napustili.